COVER

cover.hr sve što trebate vidjeti, znati i imati za dobar životni stil

Oznaka: Restoran

  • Mirisi i okusi Italije na Kennedyevom trgu

    Mirisi i okusi Italije na Kennedyevom trgu

    Zagreb je dobio novi talijanski restoran

    Zagrebačka restoranska scena svakim danom sve je zanimljivija, ali već duže vrijeme postoji potreba za još nekim talijanskim restoranom jer je to koncept koji nam možda zbog blizine Italije, uvelike odgovara. Tako je Zagreb dobio Scarpettu, novi talijanski restoran smješten u blizini Kennedyevog trga, točnije na lokaciji Gastro Gardena.

    Gastro Garden novi je koncept i lokacija na kojoj se očekuje veći broj restorana s različitim konceptima, nakon Cunamija, japanskog restorana kojem se ne može pronaći loša recenzija, Gastro Gardenu pridružuje se još jedan, ovaj put najpopularnije talijanske kuhinje – Scarpetta Ristorante.

    Na adresi Sesvetska 3, u blizini više fakulteta, u zadnje se vrijeme uspješno otvaraju nama omiljene foodie destinacije što je odlično obzirom da ovom dijelu Zagreba restorana itekako nedostaje. Ono za čim svi žudimo su restorani sa šarmom kvartovskih lokala s onim ozbiljnijim restoranskim twistom, a opet pristupačnim cijenama i ležernom atmosferom.

    Scarpetta je moderan i autentičan restoran, to znači da svoja jela temelji na klasičnim talijanskim okusima, a znamo kako je talijanska kuhinja, i kod nas i u svijetu najpopularnija kuhinja. Scarpettu karakterizira spoj tradicionalne i moderne talijanske kuhinje. Tim koji stoji iza Scarpette vodi se mišlju da je namirnica uvijek u fokusu. Mora biti svježa i treba biti tretirana kako zaslužuje, kako bi svaki gost bio zadovoljan. Nije nepoznato da se kvaliteta uvijek prepoznaje i opstaje.

    Zanimljiv naziv ovog restorana izvedeno je iz talijanskog izraza “fare la scarpetta”, što znači uživati ​​u obroku do posljednjeg zalogaja, čin koji označava čišćenje tanjura s komadom kruha, kod nas poznato kao i sakupljanje toča.

    Jelovnik je prepun vječnih talijanskih klasika, od više vrsta tjestenina, domaćih njoka i raviola, predjela, rižota, preko mesa i ribe do deserata rađenih s posebnom pažnjom. Sva jela iz njihove kuhinje rađena su po tradicionalnim i talijanskim receptima i namirnicama iz italije. Talijanske tjestenine, parmezan, mozzarella, burrata, minestrone i carpaccio toliko su opća mjesta globalnog restoranskog vokabulara da ih možemo sažeti samo pod zajedničkom edigom talijanske kuhinje. Želja im je ponuditi poznate okuse bez ikakvog oslanjanja na komercijalni proizvod, odnosno industriju. Restoran nudi osim standardne ponude s jelovnika i dnevnu kartu u skladu sa sezonom, omogučujući tako svojim vjernim gostima tjedne jelovnike kako bi imali prilike uvijek probati nešto novo. Na izbor vina u ovom restoranu ljubitelji talijanskih etiketa neće se požaliti, a vinski domoljubi naići će i na neko njima prihvatljivo hrvatsko vino.

    Cijeli prostor nove Scarpette odiše Rimskim štihom prevladavajući zelenim, zlatnim i bakreno smeđim tonovima dok je strop osvježen puzavcima, a na podu možemo primijetiti pravi kamen u bojama koji se stapa i dominira prostorom. U glavnom dijelu prostora nalazi se otvoreni šank koji može ugostiti 50-ak ljudi, a bočno se nalaze i opredjeljenja sa separeima za one koji žele malo privatnosti.

    Specifičnost ovog prostora je samozatajnost kojeg zapravo ne možemo vidjeti već ga ciljano odlučiti posjetiti. Parking i park za djecu jedne su od velikih prednosti Gatro Gardena. O ovom divnom restoranu s razlogom će se pričat. Voljet će ga poslovnjaci radi sjajne ponude dnevnih obroka te mladi koji si žele priuštiti obrok u restoranu, ali i parovi te obitelji koje žele organizirati okupljanja i proslave.

    Kao jedini novootvoreni talijanski restoran u zadnje vrijeme, Scarpetta ce sasvim sigurno donijeti dašak okuse i mirise Italije i postati mjesto gdje se provjereno jede.

    Scarpetta je otvorena svakog dana od 12.00h do 23.00, osim ponedjeljka, a više informacija možete potražiti i na službenoj Instagram stranici.

  • U restorane idemo rjeđe nego prije pandemije, i većinom na njih trošimo ispod 500 kuna mjesečno

    U restorane idemo rjeđe nego prije pandemije, i većinom na njih trošimo ispod 500 kuna mjesečno

    U restorane idemo rjeđe nego prije pandemije, češće s prijateljima nego sa životnim partnerima, i većinom na njih trošimo ispod 500 kuna mjesečno

    Online recenzijama najviše se služe ispitanici u Zagrebu, Istri, Primorju i Gorskom kotaru, a više od 500 kn na restorane troše visokoobrazovani muškarci, najčešće iz Dalmacije


    Ključni rezultati:

    • 64% ispitanika u restorane ide rjeđe u 2021. nego prije pandemije
    • u restorane ne idu jer izbjegavaju okupljanja ljudi te zbog lošije financijske situacije
    • većina ispitanika u restoran ide jednom u pola godine ili rjeđe, osim kad su u pitanju ručkovi tijekom radnog dana
    • pri odabiru restorana najviše se slijede preporuke prijatelja te online recenzije
    • 83% ispitanika u restoranu potroši manje od 500 kn mjesečno
    • gotovo svim ispitanicima je kvalitetna hrana ključan faktor za odabir restorana

    Pandemija je u Hrvatskoj utjecala na brojne promjene u ponašanju građana, a jedna od promjena je i učestalost posjeta restoranima. Prema najnovijem istraživanju MasterIndex, koje je u rujnu 2021. za Mastercard provela agencija Improve, čak dvije trećine ispitanika u restorane ide rjeđe nego prije pandemije pri čemu su najčešći razlozi izbjegavanje mjesta na kojima se okupljaju ljudi, kao i lošija financijska situacija ispitanika. Većina ispitanika u restorane ide jednom u šest mjeseci ili čak i rjeđe, dok su posjeti restoranu na dnevnoj bazi jako rijetki osim ako nije riječ o ručku tijekom radnog dana.

    Proslave i obljetnice su i dalje osnovni motiv za odlazak u restorane

    Više od polovice ispitanika, njih 55%, u restorane ide iznimno rijetko zbog poslovnih prilika, ali ih zato puno više ide u restorane zbog proslava ili obljetnica. Tim povodom 76% ispitanika barem jednom u pola godine posjećuje restoran, a u istom postotku barem jednom u šest mjeseci ispitanici idu na ručak ili večeru s prijateljima. Česti su i obiteljski odlasci u restorane bez posebne prigode – 32% ispitanika to radi najmanje jednom mjesečno. Romantični izlasci s partnerom ili partnericom su rjeđi – 31% ispitanika se za takav odlazak u restoran odlučuje jednom mjesečno ili češće, no čak 34% ispitanika to čini jako rijetko.

    No, zato su rezultati vezani za ručak tijekom radnih dana značajno drugačiji. Čak 18% ispitanika posjećuje restorane ili kantine gotovo svaki dan s tim povodom, a jedna desetina ispitanika to napravi barem jednom tjedno.
    U restoranima više troše muškarci nego žene

    Pri odabiru restorana velika većina ispitanika sluša savjete prijatelja i kolega, dok se trećina njih posluži recenzijama na internetu, a 20% restorane bira prema aplikaciji za lokacije ili putem aplikacija za dostavu. Ipak, razlike u kriterijima prema kojima biraju restorane su vidljive po dobnim skupinama pa se tako mladi (18-29) češće oslanjaju na online recenzije, kao i žene i oni višeg obrazovnog statusa. Online preporuke preferiraju Zagrepčani (39%) te ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara (41%). Za odabir restorana preko aplikacija za naručivanje se odlučuju uglavnom mlađi ispitanici te oni iz Zagreba.

    Malo više od trećine ispitanika (36%) mjesečno u restoranu potroše između 200 i 500 kuna, a njih 47% potroši manje od toga. Postotak ispitanika koji potroše mjesečno više od 500 kuna je 14, a to su češće muškarci i to Dalmatinci, visokoobrazovani s višim primanjima.

    „Rezultati istraživanja su jasno pokazali kako su briga o vlastitom zdravlju i financijska nesigurnost faktori koji svakodnevno utječu na donošenja odluka o vlastitoj potrošnji. Dramatičan i nagli pad potražnje i prihoda restorana značajno je utjecao na njihovu mogućnost poslovanja“, istaknuo je direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj Cosmin Vladimirescu. „Postaje vidljivo da i u ovom segmentu navike stečene u doba pandemije pokazuju naznake pretvaranja u trendove. Zato smo pokrenuli Mastercard Uplift, najveću hrvatsku platformu usmjerenu na razvoj poslovanja mikro, malih i srednjih poduzeća, ponajprije onih u turizmu, uključujući restorane. Na Uplift.hr poduzetnicima nudimo ono što im je potrebno za ublažavanje posljedica krize: inspiraciju, edukaciju, mentorstvo, promociju i pristup relevantnim informacijama.“

    U restorane odlazimo znatno rjeđe nego prije pandemije

    Čak 64% ispitanika ide u 2021. u restorane rjeđe nego prije pandemije, a dva najčešća razloga i to kod gotovo polovice ispitanika su što izbjegavaju mjesta na kojima se okuplja više ljudi te što su im osobne financije to ne dozvoljavaju. Jedna petina ispitanika izražava strah da se u restoranima ne poštuju epidemiološke mjere, dok dio ispitanika kaže i kako se broj poslovnih sastanaka u restoranima značajno smanjio.

    Uzimajući u obzir dobnu skupinu, okupljanja u restoranima izbjegavaju najviše osobe starije od 50 godina, a žene češće od muškaraca zbog financijskih prilika ne idu u restorane. Financijski razlozi nešto su zastupljeniji kod Slavonaca (60%), dok su manjak poslovnih sastanaka u restoranima uglavnom naveli muškarci, više razine obrazovanja i s višim primanjima.

    Kvalitetna hrana je ključna pri odabiru restorana za 90% ispitanika, dok je drugi kriterij lokacija restorana (58%). Pridržavanje epidemioloških mjera kao i izbor pića su također među bitnim kriterijima, dok svega 3% ispitanika kaže da im je važna cijena. Izbor pića je važniji od prosjeka mladima te onima s područja Like, Korduna i Banovine, dok je pridržavanje epidemioloških mjera kao kriterij manje važan sad nego u 2020. godini. Ipak, čak 25% Zagrepčana je reklo da im je upravo to među važnijim kriterijima pri odabiru restorana.

    O istraživanju MasterIndex
    Online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj je u rujnu 2021. za Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.046 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

  • 22. Tjedan restorana Hrvatska

    22. Tjedan restorana Hrvatska

    22. Tjedan restorana Hrvatska

    Tjedan restorana – tjedan druženja, smijeha i visoke gastronomije
    Manifestacija Tjedan restorana već je jedanaestu godinu za redom omiljena kod svih koji vole uživati u pravoj gastronomiji. To je prilika da posjetimo restorane koje tijekom godine nismo u mogućnosti posjetiti, ali i prilika da organiziramo ugodna druženja s obitelji i prijateljima uz izvrsnu hranu. Svake je godine sve popularnija, a restorani su popunjeni do posljednjeg mjesta.

    Malo više o Tjednu restorana Hrvatska
    Restorani sudionici koji zadovoljavaju stroge kriterije organizatora u navedenom razdoblju gostima nude posebno osmišljene jelovnike. Svaki jelovnik je slijed od tri jela (predjelo, glavno jelo i desert) po fiksnoj cijeni od 100/125 kn. Većina restorana u ponudu uključuje aperitiv ili čašu vina. Vrijednost ponuđenih jela u redovitoj je ponudi minimalno 50% veća.

    Manifestacija Tjedan restorana inspirirana je sličnim akcijama koje se održavaju u svjetskim metropolama poput New Yorka, čiji cilj je omogućiti što većem broju građana posjet restoranima, promocija restoranske kulture, poticanje interakcije ugostitelja i posjetitelja restorana te oživljavanje gastro scene Hrvatske. Pregled svih jelovnika i telefonske brojeve za rezervacije možete pogledati na web stranici http://www.tjedanrestorana.com

    Nikada se ovoliko nismo veselili izlascima u restorane! Povratak pozitivne atmosfere, sunce, lijepo vrijeme i Tjedan restorana Hrvatska – gastro manifestacija za vrijeme koje uživamo u posebno osmišljenim jelovnicima po cijeni od 100 i 125 kuna. Najukusniji tjedan u godini održat će se u periodu od 18. do 27. lipnja 2021. godine, a sudjelovati će restorani s područja cijele Hrvatske. Jelovnici svih restorana sudionika manifestacije objavljeni su na web stranici Tjedna restorana http://www.tjedanrestorana.com

    Tjedan restorana – tjedan druženja, smijeha i visoke gastronomije
    Manifestacija Tjedan restorana već je jedanaestu godinu za redom omiljena kod svih koji vole uživati u pravoj gastronomiji. To je prilika da posjetimo restorane koje tijekom godine nismo u mogućnosti posjetiti, ali i prilika da organiziramo ugodna druženja s obitelji i prijateljima uz izvrsnu hranu. Svake je godine sve popularnija, a restorani su popunjeni do posljednjeg mjesta.

    Malo više o Tjednu restorana Hrvatska
    Restorani sudionici koji zadovoljavaju stroge kriterije organizatora u navedenom razdoblju gostima nude posebno osmišljene jelovnike. Svaki jelovnik je slijed od tri jela (predjelo, glavno jelo i desert) po fiksnoj cijeni od 100/125 kn. Većina restorana u ponudu uključuje aperitiv ili čašu vina. Vrijednost ponuđenih jela u redovitoj je ponudi minimalno 50% veća.

    Manifestacija Tjedan restorana inspirirana je sličnim akcijama koje se održavaju u svjetskim metropolama poput New Yorka, čiji cilj je omogućiti što većem broju građana posjet restoranima, promocija restoranske kulture, poticanje interakcije ugostitelja i posjetitelja restorana te oživljavanje gastro scene Hrvatske. Pregled svih jelovnika i telefonske brojeve za rezervacije možete pogledati na web stranici http://www.tjedanrestorana.com

  • Dvije nove gastronomske priče s potpisom Valamara na Hvaru

    Dvije nove gastronomske priče s potpisom Valamara na Hvaru

    Dvije nove gastronomske priče s potpisom Valamara na Hvaru

    Restorani Craft Beer&Grill i Grano Duro Pizza&Pasta otvaraju svoja vrata na rivi u Starom Gradu

    Stari Grad na Hvaru postao je bogatiji za dvije nove gastronomske priče, Craft Beer&Grill i Grano Duro Pizza&Pasta, s potpisom Valamara a svoja vrata otvara svim gurmanima 22. svibnja.

    Craft Beer&Grill nudi savršen spoj ukusnih steakova te jela s roštilja i vrhunskih craft piva. U ponudi se nalaze i degustacijski pivski meniji koji svakako pružaju novi doživljaj svim ljubiteljima piva. Ovaj je restoran stilski nadahnut industrijskom estetikom i filozofijom pivarskog craft pokreta koji se temelji na individualnosti, slobodi i zanatskog umijeća proizvodnje piva. Craft Beer&Grill jamči svojim gostima atmosferu istinski dobre pivnice. Osim u dobrim pivima, gosti mogu na ovoj lokaciji uživati i u vrhunskoj kavi, te artigianale sladoledu kojeg proizvodi Valamarov tim slastičara.

    Koncept Grano Duro Pizza&Pasta inspiriran je jednostavnošću omiljenih talijanskih specijaliteta, pizze i tjestenine. Ovaj rustikalno uređeni restoran u centru grada nudi ručno rađenu tjesteninu po tradicionalnoj recepturi u kombinaciji s raznim umacima od lokalnih i svježih namirnica. Na terasi s pogledom na gradsku luku gosti restorana također mogu uživati u pizzi koju pizzaiolo priprema u otvorenoj kuhinji pred očima gostiju.

    U projekt rekonstrukcije i uređenja prostora restorana uloženo je ukupno 8,4 milijuna kuna, a dizajn interijera potpisuje poznati domaći arhitektonski studio Tissa.

    „Vjerujemo da će nova gastronomska ponuda oduševiti kako građane, tako i sve goste i posjetitelje otoka Hvara. Ovi atraktivni Valamarovi gastronomski koncepti prethodno su odlično prihvaćeni u Poreču i Rapcu, a ključ uspjeha leži u kvaliteti domaćih namirnica i inovativnom pristupu iza kojeg stoji kreativan kulinarski tim,“ izjavio je Dario Kinkela, direktor sektora hrane i pića u Valamar Rivieri.

    Hvar je ove sezone destinacija s pregršt novih sadržaja. Nakon otvorenja restorana Craft Beer&Grill i Grano Duro Pizza&Pasta, već 24. svibnja se otvara i novi lifestyle hotel, prvi Valamar hotel pod novim brendom HVAR [PLACESHOTEL] koji je usmjeren prema stvaranju jedinstvenog iskustva boravka i pomicanju granice tradicionalnog poimanja hotelijerstva.

    Kao i u svim ostalim destinacijama, Valamar je i u objektima na Hvaru implementirao V Health&Safety program koji je usklađen sa sigurnosnim standardima u Hrvatskoj i s preporukama međunarodnih zdravstvenih organizacija te garantira najviše zdravstvene, sigurnosne i ekološke standarde.

    Dvije nove gastronomske priče s potpisom Valamara na Hvaru
  • Popis najpopularnijih jela diljem Europe

    Popis najpopularnijih jela diljem Europe

    Popis najpopularnijih jela diljem Europe

    Popis najpopularnijih jela diljem Europe

    Mastercardovo istraživanje pokazalo da su pečenka, špageti carbonara te palačinke prvi izbor Europljana kada je riječ o jelima iz kućne radinosti

    Popis najpopularnijih jela diljem Europe:

    • UK i Irska – Pečenka
    • Francuska – Palačinke
    • Italija – Špageti carbonara
    • Njemačka – Goveđa rolada
    • Španjolska – Tortilje
    • Poljska – Naleśniki
    • Rusija – Kotleti
    • Ukrajina – Boršč
    • Turska – Köfte
    • Mađarska – Palacsinta
    • Rumunjska – Mămăligă
    • Nizozemska – Stamppot
    • Portugal – Bacalhau a bras
    • Švedska – Kottbullar
    • Belgija – Frieten
    • Češka – Gulaš
    • Austrija – Bečki odrezak
    • Slovačka – Kapustnica

    U posljednjih godinu, prema rezultatima Mastercardova istraživanja , Europljani su postali skloniji eksperimentiranju s pripremom hrane, a da je pandemija značajno utjecala na oživljavanje zaboravljenih vještina, potvrđuju podaci:
    • 58% Europljana je poboljšalo svoje kulinarske vještine;
    • za čak dvije trećine ispitanika druženje s prijateljima i obitelji oko stola postalo je novi najomiljeniji način provođenja slobodnog vremena;
    • kuhinja i priprema hrane su način na koji se osobe koje su prije živjele užurbanim tempom ponovno povezuju s ukućanima;
    • prosječna europska obitelj je provodila lani gotovo 20 sati tjedno u pripremi omiljenih jela, što je rast od nevjerojatnih 38% u odnosu na godinu prije.

    Novo Mastercardovo istraživanje pokazuje da je pandemija koronavirusa ostavila značajan trag na kulinarske vještine Europljana – sve više vremena, stanovnici „Starog kontinenta“ provode eksperimentirajući s receptima, a 65% ispitanika izjavljuju da se u kuhinji osjećaju samouvjereno. Pečenka, špageti carbonara i palačinke omiljena su jela koja ispitanicima i njihovim obiteljima pomažu da lakše prebrode teško životno razdoblje. Utjecaj društvenih medija, streaming kanala i kulinarskih emisija vidljiv je u brojci od 47% onih koji kažu da ih je takav sadržaj nadahnuo da svojim ukućanima pripreme upravo ta jela.

    Osim praktičnosti, priprema jela kod kuće potaknula je Europljane i na:
    • vođenje zdravijeg načina života – 53%;
    • učenje novih vještina – 49%;
    • provođenje kvalitetnijeg vremena s voljenima – 55% ispitanih ističe da priprema i degustacija jela utječu na veću povezanost među članovima obitelji;
    • održavanje pozitivne navike okupljanja bližnjih oko stola i u budućnosti – 71%

    Pored praktičnosti i učenja novih vještina, druženje s prijateljima i obitelji postaje najugodniji način provođenja slobodnog vremena, a 51% ispitanih navodi da su prošle godine, u svom domu, ugostili prijatelje, obitelj ili bližnje kada je to bilo sigurno. 22% odlučilo se za virtualno druženje za stolom, a 63% izjavljuje da će večere biti redoviti događaj u njihovim društvenim kalendarima jednom kada to bude dopušteno.

    Ograničenja tijekom pandemije utjecala su i na način kupnje namirnica, a svaki treći ispitani je tijekom 2020. po prvi je put namirnice kupio online. Njih 29% izjavilo je da su više potrošili na namirnice prilikom
    online kupnje zbog impulzivnosti, tj. ponude različite vrste hrane i sastojaka. Više od trećine (34%) navodi da će nastaviti kupovati namirnice putem interneta, čak i nakon ukidanja postojećih ograničenja.

     

    Povećava se i potrošnja na hranu za zabavu, opremu za kuhanje, kuharice, pribor za pripremu hrane te dekorativne detalje – svi ovi tržišni segmenti bilježe pravi mali „bum“. Uz to, Europljani više troše i na popratne artikle koji uljepšavaju druženja uz hranu – 18% ispitanih istaknulo je ulaganje u pametne zvučnike, a 20% izdvojilo kupnju prigušivača za osvjetljenje.

    „U posljednjih izazovnih 12 mjeseci u cijeloj Europi svjedočimo kulinarskom procvatu u pripremi hrane kod kuće. Osnovna uloga kulinarstva unutar vlastitog doma više nije samo priprema hrane, nego i ritual zbližavanja, dijeljenja lijepih i loših momenata iz svakodnevnog života te proslava strasti sve većeg broja Europljana“, rekla je Gea Kariž, voditeljica marketinga u Mastercardu. „Pružanje nezaboravnih iskustava i radost prilikom pripreme hrane postali su neprocjenjivi trenuci koje sve više dijelimo sa svojim bližnjima.“

  • Food for life – novi brand koji nudi obroke pripremljene od lokalnih namirnica

    Food for life – novi brand koji nudi obroke pripremljene od lokalnih namirnica

    Food for life – novi brand koji nudi obroke pripremljene od lokalnih namirnica

    Food for life – novi brand koji pod svojim imenom nudi obroke pripremljene od lokalnih namirnica, visokih nutritivnih vrijednosti za balansiranu i zdravu prehranu kod kuće ili uredu

    Mario Bobanović, poznati hrvatski chef, nakon niza godina provedenih u gastronomiji radeći u renomiranim restoranima u zemlji i inozemstvu te hotelima poput Sunčanog Hvara i Falkensteinera te stažiranja u restoranu Geranium u Copenhagenu koji nosi 3 Michelinove zvjezdice, odlučio je pokrenuti vlastiti brend pod nazivom Food for life , a pod čijim imenom osmišljava, priprema i dostavlja zdrave i balansirane obroke svima koji brinu o prehrani i zdravlju.

    Ideja se rodila iz velike ljubavi prema hrani i gastronomiji, ali i iz spoznaje i iskustva iz prve ruke da način na koji se hranimo treba iz temelja mijenjati. Osim što je prehrambena industrija kakvu danas poznajemo primarno usmjerena na profit, ona je i jedan od najvećih zagađivača na planetu, a proizvodi koje možemo pronaći na policama supermarketa, koji ne samo da završavaju u našim frižiderima već i na tanjurima restorana, često su vrlo štetni za naše zdravlje. Isto tako, još uvijek imamo malo znanja o tome kako i što pravilno jesti i koliko je prehrana bitna za naše zdravlje i zdravlje naše djece te koliko njome možemo utjecati na psihofizičko stanje organizma, a time i na životni vijek.

    I tako je nastao Food for life.

    Svi obroci pod brendom Food for Life pripremljeni su od namirnica lokalnih proizvođača, prvenstveno povrća i mesa i to tehnikama koje u najmanjoj mjeri narušavaju njihove nutritivne vrijednosti. Količine obroka i određenih namirnica u njima prilagođene su potrebama odraslog čovjeka i kao takve su pogodne za sve one koji se žele zdravo hraniti ili iz bilo kojih razloga imaju potrebu biti u posebnom režimu prehrane.
    Food for life obroci dolaze u predivno dizajniranoj ambalaži te hermetički zatvorenim posudicama, a svaki od obroka ima i etiketu s njegovim nazivom i nutritivnim vrijednostima kako bi kupac dobio informaciju o sastojcima te mogao odmah provjeriti sve podatke vezano uz moguća ograničenja. Proizvodi dolaze topli, a hermetički zatvorene posude čuvaju sve divne mirise svježih namirnica, a mogu se konzumirati i u periodu od 24 h ukoliko se čuvaju na hladnoj temperaturi. Ambalaža je napravljena na način da se može zagrijavati i u mikrovalnoj pećnici.

    Paleta jela tj. menu koji je trenutno dostupan možete naručiti putem platformi Wolt i Glovo sastoji se od mesnih jela, jela od ribe, poput woka od piletine, tune s povrćem te različitih vegetarijanskih jela kao što je curry od cvjetače, a koja je teško naći u drugim hrvatskim restoranima.

    U budućnosti nam chef Mario Bobanović priprema i niz noviteta, među kojima je i personalizirana prehrana obzirom da trendovi u svijetu idu u smjeru individualne prehrane, koja je kod nas još uvijek u povojima. Jedva čekamo vidjeti i probati što nas čeka iz Mariove kuhinje!

  • Kako se mijenjaju navike radi epidemije

    Kako se mijenjaju navike radi epidemije

    Sve više jedemo doma: čak 65% ispitanika potvrđuje kako zbog pandemije rjeđe odlazi u restorane
    Sve više jedemo doma: čak 65% ispitanika potvrđuje kako zbog pandemije rjeđe odlazi u restorane

    Kako se mijenjaju navike radi epidemije

    Sve više jedemo doma: čak 65% ispitanika potvrđuje kako zbog pandemije rjeđe odlazi u restorane

    I dok je većina ispitanika lani, a tako i ove godine, potvrdila kako restorane posjećuje barem jednom u pola godine, broj onih koji to rade sve rjeđe prosječno je povećan za 15%

    Iako su restorani otvoreni već nekoliko mjeseci te posluju u skladu s novim epidemiološkim okvirima, rezultati novog MasterIndex istraživanja pokazuju kako je pandemija novog koronavirusa ostavila traga na naše navike posjeta restoranima. Glavni razlog zašto ove godine sve češće zaobilazimo restorane, što potvrđuje čak 61% ispitanika koji su u rujnu i listopadu sudjelovali u istraživanju koje je za Mastercard provela agencija Improve, jest izbjegavanje većih okupljanja. No, veća okupljanja nisu jedini razlog koji brine ispitane Hrvate. Pad BDP-a, financijska neizvjesnost te sve veća pažnja usmjerena na brigu o osobnim financijama gotovo su za polovinu ispitanih (44%) drugi najčešći razlog zbog kojeg restorani više nisu visoko na ljestvici prioriteta. Još jedan razlog, koji nije karakterističan samo za ovu industriju, jest bojazan posjetitelja o mogućnosti zaraze prilikom posjeta restoranu – svaki četvrti ispitanik odgovorio je kako se boji da se takvi ugostiteljski objekti ne pridržavaju ili ne mogu ispuniti propisane epidemiološke mjere. Tek 12% kao razlog sve češćeg neodlaska navodi smanjen obujam poslovnih sastanaka.

    Trošimo otprilike isto, ali rjeđe
    Kada govorimo o razlozima odlaska ili neodlaska, cijena ima sve veći utjecaj, posebice u gradskim sredinama. I dok raste broj onih koji sve rjeđe odlaze u restorane, okvirna mjesečna potrošnja ostaje otprilike ista te se, u najvećoj mjeri, kreće između 200 i 500 kuna. Prošle godine prosječna mjesečna potrošnja u restoranima u iznosima do 100 kuna bila je, u odnosu na ovu, veća za 15%. Više od 1.000 kuna mjesečno u restoranima troše oni s većim mjesečnim primanjima, primarno osobe između 40 i 49 godina. Gotovo 60% ispitanica istaknulo je kako ove godine rjeđe ili gotovo nikada ne odlazi u restorane na poslovne sastanke, a tendencija smanjivanja odlazaka karakteristična je i za dobnu skupinu ispitanika između 50 i 55 godina.

    Padaju odlasci u restorane, rastu online narudžbe
    S obzirom na specifičnost ugostiteljskog poslovanja, usmena predaja zadovoljnih gostiju jedan od ključnih faktora prilikom odabira mjesta za jelo. Prošlogodišnji rezultati MasterIndexa pokazali su kako 89% ispitanih sudionika koji odlaze u restorane odluku o tome gdje jesti u većini slučajeva donose temeljem usmene preporuke prijatelja ili kolega. Ovogodišnja brojka nešto je niža (80%). Online recenzije na popularnim platformama (TripAdvisor, Facebook, Google) za mlađe ispitanike bitan su izvor informiranja o ponudi – u dobnoj skupini od 18 do 39 godina svaki treći ispitanik navodi ih kao primarni oblik informiranja o restoranima. S porastom online recenzija, bilježi se i rast broja korisnika, tj. gostiju koju hranu naručuju na popularnim online servisima, ali i broj onih koji koristeći lokacijske usluge odluku o posjetu ili narudžbi donose primarno temeljem faktora dostupnosti, tj. blizine. Broj onih koji koriste usluge online servisa u odnosu na lani povećan je za 55%, dok korištenje lokacijskih usluga bilježi porast u odnosu na lani od 25%. Lokacijske usluge biraju obrazovanije osobe s većim primanjima na području Grada Zagreba, Istre, Primorja te Gorskog kotara, dok online servise za narudžbu, zbog prihvatljivih financijskih ponuda, osobe s manjim prihodima.

    Kvaliteta i dalje najbitnija
    Iako sve manje vremena provodimo u restoranima u krugu obitelji, prijatelja i kolega s posla, kvaliteta ostaje najbitniji faktor prilikom odabira hrane, što potvrđuje 93% ispitanika. I dok više od polovice kaže kako će odluku o izboru restorana donijeti na temelju njegove lokacije, koronakriza pokazuje svoj utjecaj i u ovom segmentu. Svaki treći ispitanik kao najvažniji faktor prilikom odabira lokacije za ručak ili večeru naveo je pridržavanje, odnosno nepridržavanje propisanih epidemioloških mjera u prostoru restorana. U odnosu na druge dijelove Hrvatske, ovo su kao najbitniji faktor najmanje navodili ispitanici iz Istre, kojima je, kao gotovo i svakom petom ispitaniku, kvalitetan izbor pića važan faktor prilikom odabira restorana. Posebice je to bitno muškarcima.

    „Iako sve rjeđe odlazimo u restorane, ugostitelji se brzo prilagođavaju novim uvjetima, što potvrđuje i sve veći broj onih koju svoje offline poslovanje prebacuju u online sferu. Digitalizacija cjelokupnog sektora, razvoj novih servisa, ali i unaprjeđenje postojećih, omogućili su nam da sa sigurne udaljenosti i dalje uživamo u vrhunskim jelima, ali i jasno pokazali kako su briga o vlastitom zdravlju i financijska nesigurnost faktori koji svakodnevno utječu na donošenja odluka o vlastitoj potrošnji. Ono što ostaje pitanje jest činjenica jesmo li se kao potrošači u kratkom vremenu jako promijenili i hoće li naše novostečene navike, čak i u post-covid svijetu, biti ‘novo normalno’ za restorane“, istaknuo je direktor kompanije Mastercard u Hrvatskoj i Rumunjskoj Cosmin Vladimirescu.

    ***

    O istraživanju MasterIndex
    Online istraživanje MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj te stavu prema platnim karticama u rujnu i listopadu je 2020. za kompaniju Mastercard provela agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.024 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

  • Novo mjesto u Zagrebu gdje možemo uživati u svježoj ribi

    Novo mjesto u Zagrebu gdje možemo uživati u svježoj ribi

    Konačno novo mjesto u Zagrebu gdje možemo uživati u svježoj ribi

    Novo mjesto u Zagrebu gdje možemo uživati u svježoj ribi

    Novi koncept omiljenog zagrebačkog restorana

    Zbog trenutne globalne pandemije, izazovne gospodarske situacije i poduzetničke klime te općeg lošijeg raspoloženja, iznimno nas raduje svaka novost i pozitivna promjena u gradu u kojem živimo. Iako je zagrebačka restoranska ponuda kvalitetna, oduvijek je Zagrebu nedostajala dobra i kvalitetna ponuda divlje ribe. Kako svaki pametni ugostitelj u ovo vrijeme razmišlja kako se prilagoditi trenutnim neobičnim i neizvjesnim vremenima u kojima živimo, tako je i Maredo restoran odlučio promijeniti svoj koncept.

    Voditelji zagrebačkog restorana s dugačkom tradicijom grilla, poznatog po obiteljskim proslavama poput krštenja i pričesti te veselom noćnom životu i prije pandemije su razmišljali kako bi svoju ponudu voljeli podići na višu razinu i kako bi se voljeli okrenuti nešto zanimljivijoj i izazovnijoj gastro ponudi.

    S obzirom na to da je unutar poslovanja restoranske grupacije u koju spada i Maredo, došao direktan otkup divlje ribe ribara i koća iz zadarskog arhipelaga te da je ulogu savjetnika u kuhinji preuzeo renomirani chef Mario Mihelj, koji već tri i pol godine vodi kuhinju jednog od najuspješnijih domaćih modernijih restorana El Tora koji je dio iste grupacije, njegov prijedlog je bio ne odmaknuti se previše od baznog Maredo koncepta, već ga nadograditi s novom ponudom, u ovom slučaju s ponudom ribe te staroj ponudi roštilja dići ljestvicu. Kako noćni život trenutno ne postoji, logičan je slijed bio da Maredo postane mjesto za kvalitetan ručak, radilo se o poslovnom ili obiteljskom ručku.

    S obzirom na to da se radi o vlastitom otkupu svježe i divlje ribe Maredo ima svakodnevno osigurane dnevne količine najsvježije i najkvalitetnije bijele ribe, prve i druge klase kao što kovač, škarpina, zubatac, pagar, orada, kaval i brancin. Kako kaže chef Mihelj, meni je za sada dosta jednostavan, kuhanje je više tradicionalno kako bi namirnica što više došla do izražaja, ali i kako bi domaćim gostima ponudili ručak kakav najviše vole.

    “Svakih chef uvijek teži za što čišćom i što izvornijom namirnicom. Kada je direktan otkup kao izvor ribe došao u naše poslovanje osjećao sam se kao da sam dobio na lotu, samo u ribi. Svako jutro s nestrpljenjem i veseljem čekam što će stići i onda osmišljamo što će se taj dan kuhati kao dnevno jelo. Naime, neka jela su stalna na meniju, a neka su dnevna. Riba je kao namirnica jako zahvalna, ali mora se imati znanja što s kojom ribom raditi i na koji je način obraditi” rekao nam je chef Mihelj.

    Riba se može naručiti na gradele, lešo ili u gregadi. Po narudžbi se unaprijed priprema i brudet od ugora, murine, kirnje i škarpine. Naravno tu su hobotnice, sipe i lignje kojima upravo kreće sezona pa tako na meniju ima i klasična hobotnica na salatu, rižoto od liganja ili pak lignje na žaru. Kao neko tradicionalno hrskavo predjelo tu je recimo i Fritto misto od male sitne ribe. Sve u svemu, riblji meni u Maredu je iako tradicionalan – raznolik i zanimljiv, a najavljuju da će se ovisno o sezoni određenih riba i mijenjati. Ne preostaje nam ništa drugo nego da se i sami zaputimo na jedan fini riblji ručak, a isto bi preporučili i vama jer dobra riba i čaša vina garancija su za dobar dan.

  • Badnjak na Fuliranju uz riblji meni

    Badnjak na Fuliranju uz riblji meni

    Badnjak na Fuliranju uz riblji meni

     

    ZAGREB – Već tradicionalno, Fuliranje ima svoj special badnji meni. Osim jela iz svakodnevne ponude, restorani i gastro entuzijasti pripremaju nove specijalitete za Badnjak.

    Japanska kućica Hanami poznata je po svojim slasnim Takoyaki kuglicama od hobotnice, a za Badnjak pripremat će ih s malim twistom – japanske okruglice bit će punjene kozicama. U azijskim badnjim specijalitetima možete uživati i na Pokeraju, uz poke bol s tunom i lososom, pripremaju i varijantu s domaćim štihom – Poke bakalar.

    Vrlo interesantnu kombinaciju osmišljava kreativan Chef Palfi na kućici The Garden Bar&Kitchen. Barem jednom tjedno izbacuju neki novitet, a za Badnjak ćete kod njih moći isprobati hot dog s lososom i kozicama.

    Najviše volite tradicionalno? I vas čeka bogata ponuda tradicionalnih jela na istarskim i dalmatinskim kućicama. Što je Badnjak bez hobotnice? Black Pepper s Hvara od početka festivala usavršava svoju ‘Hobu po noninom’ i kažu da će za Badnjak biti nevjerojatno slasna. Pravi je to tradicionalni gulaš od hobotnice kakve spremaju none u Dalmaciji. Opat – Vrata Kornata pripremat će brudet od bakalara na Kornatski, a ako ste više za finger food dok ćakulate s prijateljima, nemojte zaobići njihove sjajne riblje grickalice, Fried Fish&Shrimps.

    Istrijani se čvrsto drže bakalara na sto načina: Vodnjanka će posjetiteljima poslužiti paštetu od bakalara uz istarski pjenušac, Fermaj Tovara namaz od bakalara, odnosno bakalar na bijelo s domaćim toplim kruščićima i slasne, slane inćune s maslinovim uljem i rukolom. A jeste li ikad probali burger od bakalara? Kušajte ga na susjednoj istarskoj kućici, B.A.B Piantina.

    Prste ćete polizati i uz Cubismo zaplesati jer od 14 sati na Strossmayerov trg dolazi popularan latino i salsa sastav, koji će vas grijati do kasnog poslijepodneva. A prijepodne od 11 sati grijat će vas DJ Gutta. Na Fuliranju možete dočekati i Božić, jer za Badnjak kućice su otvorene do tri sata ujutro. U večernjim satima, prije ili poslije polnoćke, svratite i okrijepite se s najbližima i uživajte u blagdanskim trenucima.

    Blagdansko radno vrijeme:

    24.12 – Badnjak 11 – 03 h

    25.12 – Božić 12 – 23 h

    26.12 – Sv. Stjepan 12 – 23 h

  • Antonija Stupar Jurkin izazvala Juraja Šebalja na utrku i pobijedila

    Antonija Stupar Jurkin izazvala Juraja Šebalja na utrku i pobijedila

    Antonija Stupar Jurkin izazvala Juraja Šebalja na utrku i pobijedila

     

    Auto salon Kramar novinarima je priredio nešto potpuno drugačije, u skladu s filozofijom brenda “Za klasu bolji”– organiziravši tajnu večeru za pamćenje

    Posve neočekivano mjesto, Auto salon Kramar na zagrebačkom Jankomiru, u ponedjeljak 9. prosinca pretvoren je u svečanu dvoranu u kojoj je tridesetak novinara u društvu brand ambasadora Gorana Bogdana, poznatih voditelja Tarika Filipovića, Juraja Šebalja, Antonije Blaće i Antonije Stupar Jurkin uživalo u pet sljedova jela iz kuhinje mladog chefa Filipa Horvata iz restorana Theatrium by FILHO.

    Antonija Stupar Jurkin iskoristila je druženje kako bi izazvala našeg poznatog auto novinara Juraja Šebalja na utrku automobilima između čunjeva, a na iznenađenje svih – Šebalj je izgubio! U tijesnoj završnici Antonija je bila brža za nekoliko sekundi, a revanš je najavljen uskoro.

    Tarik Filipović ovom je prilikom preuzeo ključeve svog novog automobila, Volkswagen Touarega 3.0 TDI: “Došao sam ovdje na preporuku prijatelja i s povjerenjem se obratio dečkima. Rekao sam im da cijeli život vozim samo Volkswagen, pa ‘ajde dajte nešto drugo, top vozilo za obitelj. Na papir su stavili sve moje želje i eto – na kraju je opet ispao Volkswagen. Prezadovoljan sam i vjerujem da ćemo surađivati i u budućnosti.” poručio je Tarik.

    Jedan od suvlasnika Auto salona Kramar, Andrija Zovko, iznimno je zadovoljan poslovnom godinom: “Svi znate kako tvrtka Kramar posluje već 15 godina u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Njemačkoj i Hrvatskoj. Prije pola godine otvorili smo ovaj zagrebački salon što je za nas bio velik iskorak u poslovanju. Godinu zaključujemo i više no uspješno, na razni grupacije Kramar prodaja je rasla 14% u odnosu na prošlu godinu.” zaključio je Zovko.

    Svečanom večerom u svom salonu, Auto salon Kramar je još jednom dokazao kako se uvijek trudi kupcima i partnerima ponuditi nešto više i drugačije te kako je uvijek za klasu bolji.

  • Hrvati darove kupuju u zadnji tren, a najviše trošimo u restoranima i hotelima

    Hrvati darove kupuju u zadnji tren, a najviše trošimo u restoranima i hotelima

    Hrvati darove kupuju u zadnji tren, a najviše trošimo u restoranima i hotelima

     

    Potrošači diljem svijeta troše više za Dan zaljubljenih nego ikad prije, i to radije na iskustva nego na ono materijalno, pokazao je godišnji Mastercard Love Index, kreiran na temelju analize transakcija kreditnim, debitnim i prepaid karticama od 2015. do 2017. Sentimentalna potrošnja od 11. do 14. veljače je rasla 6% od 2015., a broj transakcija ususret Valentinovu za 17%.

    Love Index je otkrio i da je najpopularniji način za osvojiti srce druge polovice kroz izlaske u restorane pa se 40% udjela u ukupnoj potrošnji i 75% svih transakcija vezanih uz razdoblje oko Valentinova odnosi upravo na spoj uz večeru. Sve popularnija postaju i putovanja (avionom ili vlakom). Broj transakcija vezanih uz putovanja je porastao za 23% u 2017., a na takve aktivnosti odlazi 22% ukupne potrošnje tijekom najromantičnijeg razdoblja u godini. Na hotele se odnosilo 27% potrošnje. Tako podaci potvrđuju sve veću popularnost iskustava te da sreća i zadovoljstvo proizlaze iz stvaranja uspomena – koje se mogu objavljivati na društvenim mrežama – u usporedbi s kupnjom raznih predmeta.

    Tako je potrošnja na tradicionalne darove za Dan zaljubljenih poput cvijeća pala za 3% iako se broj transakcija povećao za 14%. Ovo pokazuje da cvijeće i dalje predstavlja simbol romantične geste, a jedan je cvijet popularniji od cijelog buketa. Slična je situacija i s nakitom – potrošnja je od 2015. pala za 9%, a broj transakcija se povećao 10%.

    Značajan porast popularnosti bilježe beskontaktna plaćanja. Vrijednost beskontaktnih transakcija je od 2015. porasla za 311%, a broj transakcija za 203%. Beskontaktno plaćanje je raslo u svim kategorijama, a najveći je porast zabilježen u putovanjima zrakoplovom i vlakom (1064%), kupnji nakita (453%) i cvijeća (446%).
    Ova studija, koja objašnjava navike kupaca u razdoblju oko Dana zaljubljenih u više od 200 teritorija diljem svijeta, uključujući i Hrvatsku, donijela je uvid i u dodatne trendove u kupnji.
    Tako je utvrđeno da smo sve manje spontani kad je riječ o kupnji darova za Valentinovo pa ne čekamo zadnji tren nego ih većinom kupujemo 11. veljače (48,8 milijuna transakcija na globalnoj razini u razdoblju oko Valentinova tijekom protekle tri godine). Samo je četvrtina (27%) svih transakcija u razdoblju od 11. do 14. veljače izvršena baš na Valentinovo.

    Nastavlja se i trend rasta popularnosti kupnje online, s porastom broja transakcija od 136% u zadnje tri godine.
    Hrvati prate svjetske trendove

    Podaci za Hrvatsku pokazuju da je potrošnja od 11. do 14. veljače rasla za 36% u odnosu na 2015., dok je broj transakcija 46% veći. S više od 24.000 transakcija 14. veljače u protekle tri godine, kod nas darovi najčešće (33%) kupuju u zadnji tren, na cvijeće trošimo 78% više nego prije tri godine, a na nakit 19% manje. Najviše trošimo na hotele (41% potrošnje u 2017; 11% transakcija) i restorane (36% potrošnje; 72% transakcija). Potrošnja na usluge prijevoza u ovom razdoblju ususret Valentinovu narasla je u tri godine za 104% i zauzima 17% ukupne potrošnje.

    Značajno su rasli i broj transakcija online – za 265% – te udio beskontaktnih transakcija – za 408% od 2015. Vrijednost beskontaktnih transakcija je od 2015. porasla za čak 840%.

    „Naši podaci pokazuju da se i dalje kupuju tradicionalni darovi, no da je primjetna smjena prema iskustvima. Beskontaktna plaćanja su praktična i svakodnevicu čine jednostavnijom te je sjajno vidjeti da potrošači diljem svijeta prihvaćaju ovu tehnologiju. Mastercard Love Index – sad već treću godinu zaredom – donosi uvid u globalne i regionalne trendove te trgovcima daje neprocjenjiv pregled kupovnih navika potrošača u ovom najromantičnijem razdoblju u godini“, rekla je Sanja Žigić, direktorica kompanije Mastercard u Hrvatskoj.

    Europljani troše na hotele, Amerikanci na hranu

    Kad je riječ o regionalnim trendovima, potrošnja u razdoblju od 11. do 14. veljače u Europi se povećala za 19% od 2015., a broj transakcija je rastao za 39%. I ovdje se najčešće kupuje u zadnji tren – s 13,3 milijuna transakcija (30%) izvršenih 14. veljače u protekle tri godine. Kao i prošle godine, najviše se trošilo u hotelima (32% ukupne potrošnje u razdoblju oko Dana zaljubljenih) i na usluge prijevoza (31% potrošnje, uz rast od 38% od 2015.), dok je potrošnja u restoranima stabilna (29% potrošnje). Potrošnja na cvijeće se povećala za 29% od 2015, a na nakit je pala za 5%.

    U SAD-u se najviše troši u restoranima (46%), a zabilježen je rast od 106% u segmentu online transakcija.
    Srednja Amerika bilježi 65% potrošnje u restoranima i 18% u hotelima. Tu je prisutan i velik rast u segmentu potrošnje na internetu – čak 327% u tri godine. Rast od 28% doživjela je potrošnja na cvijeće.
    Hoteli (41% potrošnje) su najpopularniji na Bliskom istoku. 29% kupnji se 11. veljače, a sve se više kupuje cvijeće (96% više nego 2015.).

    U regiji Azija i Pacifik također se najviše troši na restorane (69%) i hotele (34%), a online kupnja je porasla za 30%. Popularnost cvijeća je rasla za 39% od 2015, a nakita za 21%.
    Tijekom razdoblja oko Dana zaljubljenih u Kanadi se najviše troši na restorane (39%), a broj transakcija online se povećao čak 216%.

  • Dodijeljene nagrade Bijeli grozd 2017. za najbolja hrvatska vina

    Dodijeljene nagrade Bijeli grozd 2017. za najbolja hrvatska vina

    Dodijeljene nagrade Bijeli grozd 2017. za najbolja hrvatska vina

     

    U četvrtak, 23. 11. 2017. godine, u Esplanade Zagreb Hotelu, u svečanoj, ali i prijateljskoj atmosferi, održana je 6. po redu dodjela Bijelog grozda, nagrade vinarijama koje uspješno razvijaju vinski turizam i pojedincima koji svojim aktivnostima doprinose razvoju i promicanju vinske kulture.
    Nagradu je 2012. godine utemeljila udruga za kulturu stola G.E.T., koja se bavi promicanjem eno-gastronomije i razvojem eno-gastro turizma.

    Bijeli grozd 2017

    Bijeli grozd je nagrada najboljim vinarijama s turističkog aspekta, a utemeljila ju je 2012. godine udruga za kulturu stola G.E.T., koja se bavi razvojem i promicanjem eno-gastronomije i razvojem vinskog turizma. Danas Bijeli grozd pokriva države regije te se na G.E.T.-ovoj konferenciji o eno-gastro turizmu dodjeljuje Regional Trophy nagrada prema glasovima publike iz cijele regije.

    Silvija Munda i Tomislav Stiplošek, koji su osnovali udrugu G.E.T. i prateći Centar za razvoj vinskog turizma, više od deset godina medijski prate eno-gastro scenu regije pa je, među brojnim aktivnostima kojima se udruga bavi, vrlo značajan i časopis G.E.T. Report.

    “Prodaja na vlastitom pragu postala je prioritet vinara, vinski podrumi postali su sastavni dio turističke ponude i veliki čimbenik turizma uopće. Stoga je misija ovog projekta istaknuti one koji se najviše trude, pohvaliti njihov rad i uspjeh, dati im poticaj za nastavak, a svima ostalima dati poticaj za dodatni trud i razvoj kvalitete sveukupne ponude. To se ne odnosi samo na vinarije, nego na sve one koji svojim djelovanjem na bilo koji način utječu na razvoj i promicanje eno-gastro turizma i kulture stola.”, objasnio je Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge.

    Za najbolje vinarije po svojem mišljenju, glasovalo je i ove godine više od 500 eno-gastro znalaca i putnika. Unutar Hrvatske, rezultati su podijeljeni na 4 regije: Bregovitu Hrvatsku, Dalmaciju, Istru i Kvarner te Slavoniju i Podunavlje. Diplome su dodijeljene i vinarijama iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije.

    U svečanom tonu u zagrebačkoj Esplanadi dodijeljena su priznanja najboljim vinarijama, u odnosu na ukupno prikupljene bodove, ali i nekoliko posebnih priznanja za doprinos eno-gastro turizmu u Hrvatskoj.
    “Za podršku zahvaljujemo prijateljima i sponzorima koji su podržali organizaciju: Esplanadi Zagreb i divnom osoblju hotela, restoranima Agava, Bistro Apetit by Marin Rendić, Vinodol i Vuglec breg te tvrtki Adriatic Shells, koji su svojim delicijama oduševili sve goste na dodjeli, vinarijama Barundić, Stručić i Dine, čija su se vina pila i staklarni Rogaška, koja je svojim čašama ‘Armonia’ omogućila da uživanje u tim vinima bude potpuno”, ističe Silvija Munda iz udruge G.E.T. te dodaje: “Hvala svima koji su dolaskom podržali vinare i naša nastojanja, ali i svim medijima koji će pomoći da se glas o Bijelom grozdu i trudu koji vinari ulažu u razvoj turizma pronese što dalje.”

    Udruga G.E.T. aktivno radi i na promicanju ugostiteljskih zanimanja pa su na dodjeli sudjelovali i učenici Ugostiteljsko-turističkog učilišta Zagreb, budući konobari.

    Među brojnim gostima koji su nazočili dodjeli, bio je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar te predstavnici turističkih zajednica grada Zagreba i grada Jastrebarskog.

    “Čestitam svim nagrađenima, a posebno ovogodišnjem ukupnom pobjedniku, Vinariji Vuglec Breg, koja je proglašena najboljom vinarijom u Hrvatskoj! Ovo je najnoviji u nizu sjajnih primjera koji potvrđuju kakav ogroman iskorak su napravili zagorski vinari, koji za svoja vina osvajaju nagrade i priznanja i na priznatim inozemnim ocjenjivanjima i festivalima. Izuzetno mi je drago što smo osvojili i prva dva mjesta u kategoriji Bregovita Hrvatska – prvo mjesto Vuglec Breg, a drugo mjesto Vinarija Bolfan. To nam daje dodatan poticaj da kroz mjere promocije ukupne turističke ponude Krapinsko-zagorske županije, na posebno mjesto stavimo i naše sjajne vinare”, rekao je Željko Kolar.
    Dobitnici diploma su:

    Bregovita Hrvatska

    1)  Vinarija Vuglec breg, Škarićevo – Krapina
    2)  Vinarija Bolfan Vinski Vrh, Hraščina
    3)  Vinarija Kolarić, Hrastje Plešivičko

    Dalmacija

    1)  Vinarija Korta Katarina, Orebić, Pelješac
    2)  Vinarija Saints Hills, Zagruda, Pelješac
    3)  Vinarija Rizman, Klek (vinogorje Komarna)

    Istra i Kvarner

    1) Vinarija Meneghetti, Bale
    2) Vinarija Boškinac, Novalja
    3) Vinarija Kozlović, Momjan

    Slavonija i Podunavlje

    1) Vinarija Iločki podrumi, Ilok
    2) Vinarija Kolar, Suza baranjska
    3) Vinarija Belje, Kneževi Vinogradi

    Najbolji u Hrvatskoj:

    1)   Vinarija Vuglec breg, Škarićevo – Krapina
    2)  Vinarija Meneghetti, Bale
    3)  Vinarija Korta Katarina, Orebić i Vinarija Iločki podrumi, Ilok

    Vinarije koje dijele treće mjesto imale su identičan broj bodova po svim parametrima.

    Najbolji u Sloveniji:   Vinarija Puklavec Family Wines iz Ormoža
    Najbolji u Bosni i Hercegovini:  Vinarija Vukoje iz Trebinja
    Najbolji u Srbiji:  Vinarija Zvonko Bogdan iz Palića
    Najbolji u Crnoj Gori:  Vinarija Plantaže iz Podgorice
    Najbolji u Makedoniji:  Vinarija Chateau Kamnik iz Skoplja

    Dobar Start

    Ovo je priznanje čiji je cilj pohvaliti vinarije koje su tek nedavno uvele turističku ponudu ili još nisu, ali planiraju, jer su shvatili koliko je to bitno, a krenule su dobro i s puno entuzijazma. Smatramo da je bitno pokazati im da je njihov rad primijećen i time im dati poticaj da ustraju u tom radu.
    Priznanje Dobar Start za 2017. godinu dobila je vinarija Dine iz Blata na otoku Korčuli.
    Posebna priznanja
    • Vlado i Slavica Borošić. posebno priznanje za životno djelo, za izniman doprinos u razvoju i promicanju vinske kulture – svi koji su imali čast i privilegiju upoznati bračni par Borošić i provesti s njima neko vrijeme, dobro znaju i čemu pričamo, a reći ćemo samo jednu rečenicu: Vinska scena u Hrvata ili ne bi postojala, ili bi bila znatno drugačija, da nije bilo Vlade i Slavice Borošić.
    • Tvrtka Pupitres, posebno priznanje za izniman doprinos u razvoju vinske kulture – ove godine, ali i unazad nekoliko godina, Jelena Šimić Valentić i njena Vinska škola uveli su u vinski svijet veliki broj novih ljubitelja vina. Više od 300 održanih tečajeva itekako pokazuje entuzijazam Jelene Šimić Valentić.
    • Siniša Lasan, posebno priznanje za izniman doprinos u promicanju vinske kulture – o jednom od naših najboljih sommeliera, Siniši Lasanu, možemo pričati jako puno, ali izdvojit ćemo samo jednu činjenicu: Siniša je službeni ocjenjivač vina na londonskom ocjenjivanju vina Decanter te samim time postavio hrvatsku vinsku scenu u svjetske okvire.

    Opći ciljevi projekta Bijeli grozd su prezentacija i poboljšanje turističke usluge u eno-gastro turizmu. Širenjem Bijelog grozda u države regije, ciljevi projekta se počinju odnositi na podizanje svijesti o važnosti eno-gastro turizma u cijeloj regiji, a ne isključivo i izdvojeno u Hrvatskoj.
    Šira publika imat će mogućnost odabrati najbolje od najboljih iz svih ovih država, a Bijeli grozd Regional Trophy za sezonu 2017/2018. dodijelit će se na 4. G.E.T. Konferenciji o eno-gastro turizmu, koja će se održati 16. i 17. veljače 2018. godine na Ladanjskom imanju Principovac u Iloku.

  • Kolumbijska večer u El Toru kao gastro večera godine

    Kolumbijska večer u El Toru kao gastro večera godine

    Kolumbijska večer u El Toru kao gastro večera godine

     

    Restoran El Toro ugostio kolumbijskog chefa Leonarda Fonsecu

    Sinoć je u restoranu i baru El Toro održano zaista posebno gostovanje, ono kolumbijskog chefa Leonarda Fonsece. Originalna kolumbijska večera u pet slijedova prema komentarima gostiju i brojnih istinskih gurmana postala je najinteresantnija gurmanska večer u Zagrebu ove godine.

    Chef El Tora Mario Mihelj svoju je kuhinju prepustio kolegi iz Kolumbije, chefu Leonardu Fonseci iz restorana El Chato u Bogoti, koji je zajedno s Mariom i timom od još 14 kuhara predstavio pet jednako spektakularnih slijedova. Modernu visoku kolumbijsku kuhinju tako su predstavljali specijaliteti poput arepe kolumbiane s crnim grahom, hogao šalšom, kiselim lukom i prahom od hrskave svinjske kožice, pilećih srca preko 16 sati pripremanih u vakumu s prezerviranim žumanjkom, fermentiranim začinjenim mlijekom, kiselicom i konfitiranim mladim krumpirom, spektakl okusa bila je kamenica pripremljena na pari s uljem bora, borovnicama i mangom, taco od celera sa sporo kuhanim svinjskim obrazima u kukuruznom listu, ćili morita umakom i svježim krastavcima te desert “Četiri mlijeka” s crnim ribizlom i kupinama.

    El Toro restoran ovom je večerom koja je bila rasprodana nekoliko dana prije pokazao kako je ozbiljan igrač na gastro sceni koji nas barem jednom mjesečno iznenadi s novim programom, tematskom ili posebnom večerom u slijedovima. S obzirom kako je latinoamerička kuhinja jedan od najvećih svjetskih gastro trendova, raduje nas vidjeti što nam još sprema El Toro.

    Inače, chef Leonardo Fonseca svoje je iskustvo između ostalog stjecao u najboljem svjetskom restoranu Nomi u Copenhagenu, nakon čega je u restoranu El Chato u Bogoti došao na poziciju Head Chefa. Restoran El Chato u manje od godinu dana od otvaranja osvojio je nepce istinskih ljubitelja hrane i postao jedan od najboljih restorana u Bogoti, gradu za koji se predviđa da će kroz par godina postati gastronomsko središte latinoameričke hrane, s najboljim latino restoranima i tako preuzeti tu titulu od Lime u Peruu. Zadnjih par mjeseci, Leonardo je odlučio upoznati i nešto drugačije okuse i namirnice i proširiti svoje vidike te radio je u kuhinji najbolje svjetske chefice Ane Roš i njenog restorana Hiša Franko iz koje je došao u kuhinju El Tora kako bi prezentirao kolumbijsku kuhinju njegovim gostima.

    Za desert “Četiri mlijeka” je uz Leonarda bila zadužena njegova prijateljica i kolegica, chefica slastica Ivana Čuljak Lošić, iskusna, kreativna i šarmantna slastičarka koja je svoja iskustva stjecala po školama i restoranima diljem svijeta, a veliki dio svog staža odradila je u Čileu.

    Leonardo Fonseca tako je zagrebačkoj publici pokazao svoj kulinarski identitet prepoznatljiv kojeg označavaju tehnički besprijekorno pripremljenia jelima, vrlo sofisticirani i čisti okusi ukorijenjeni u lokalnim tradicijama u kojima uvijek naglašava punoću namirnice, dok je njegova prezentacija skladna i moderna.

     

  • Dofulirajte i zafulirajte jer Life is a circus!

    Dofulirajte i zafulirajte jer Life is a circus!

    Dofulirajte i zafulirajte jer Life is a circus!

     

    Fuliranje na Strossmayerovom trgu!

    Fuliranje pretvara maštu u stvarnost, a snove u realnost.  Otkrijte naše adventsko carstvo na novoj lokaciji – zagrebačkom Strossmajerovom trgu, između Zrinjevca i  Tomislavca. Pod motom: Life is a circus  vodimo vas u svijet neobičnog, razigranog, maštovitog i veselog.  Nespojivo smo spojili i sve to obojili zimskim vrućim ritmovima, bojama, okusima i mirisima.

    Circus Gourmet Ring postaje utočište sladokusaca i sladostrasnih miomirisa – za sva vesela i razdragana nepca, uz neizbježne, lude kombinacije adventskih pića i napitaka. Zagrijat će i vaše tijelo i vašu dušu – od kuhanih i nekuhanih vina, punčeva,zimskih koktela,toplih čokolada,aromatičnih čajeva, kreativnih žestica, za svakoga ponešto.

    Stižu nam najbolji restorani i barovi, kopneni i morski, s takvim oblizekima da vam ni vječnost ne bi bila dovoljna da se u njima naguštate.  Spremaju posebne blagdanske gastrolije; od jela na žlicu, slanih zalogajčića, nezaobilaznog grilla s ponudom od koje će nepca pjevati, a i slatkoljupci će doći na svoje – osim već tradicionalnih germ knedlički i palačinki dočekat će vas još neka originalna slatka iznenađenja. Specijaliteti restorana Time, RougeMarina, Murter-vrata Kornata, elTora, 50 burger&champagne bara i Masona, uz još mnoge druge, suptilno će s vama fulirati na najjače.

    Life is a circus, a kakav bi to cirkus bio bez klauniranja? I zato će se Strossmayerovim trgom motati i s vama družiti klaunovi, štulaši (visoki nekoliko metara), gutači vatre, a svake večeri pripremaju za vas i poseban program od 19 do 20 h, nakon čega vlast na Strossu preuzimaju bendovi i DJ’i. Sletjet će i gatarica Cica koja zna sve o čukljevima i svemircima (malo se kuži i u politiku).

  • Večer Kolumbije u Zagrebu

    Večer Kolumbije u Zagrebu

    Večer Kolumbije u Zagrebu

     

    Restoran El Toro u svojoj kuhinji ugošćuje kolumbijskog chefa Leonarda Fonsecu

    Ekipa iz restorana i bara El Toro ne miruje, tako nas nakon zanimljivog koncepta tacos večeri četvrtkom, idući  tjedan, u srijedu, 15. studenog u 20h očekuje neodoljiva gurmanska večer – prva hrvatska kolumbijska večera. Chef El Tora Mario Mihelj svoju će kuhinju na tu jednu večer prepustiti kolegi iz Kolumbije, chefu Leonardu Fonseci iz restorana El Chato u Bogoti.

    Chef Leonardo za one sretnike koji uspiju rezervirati stol u El Toru na vrijeme, osmislio je slijed od pet originalnih kolumbijskih jela kojima će predstaviti svoju viziju moderne kolumbijske kuhinje. Tako će se gostima na tanjuru naći specijaliteti poput pilećeg srca s prezerviranim žumanjkom, fermentiranim začinjenim mlijekom, kiselicom i konfitiranim mladim krumpirom, arepa kolumbiana punjena grahom, hogao šalšom, kiselim lukom i hrskavom svinjskom kožom, kamenice na pari s uljem bora i borovnicama, celer taco sa sporo kuhanim svinjskim obrazima u kukuruznom listu, ćili morita umakom i svježim krastavcima te desert “Četiri mlijeka” s crnim ribizlom i kupinama.

    Chef Leonardo Fonseca svoje je iskustvo između ostalog stjecao u najboljem svjetskom restoranu Nomi gdje je radio 7 mjeseci, nakon čega se s kolegom iz Nome vratio u Kolumbiju, točnije u Bogotu, gdje su pokrenuli restoran El Chato u kojem se nalazi na poziciji Head Chefa, dok je njegov kolega Executive chef i vlasnik. Restoran El Chato u manje od godinu dana od otvaranja osvojio je nepce istinskih ljubitelja hrane i postao jedan od najboljih restorana u Bogoti, gradu za koji se predviđa da će kroz par godina postati gastronomsko središte latinoameričke hrane, s najboljim latino restoranima i tako preuzeti tu titulu od Lime u Peruu. Zadnjih par mjeseci, Leonardo je odlučio upoznati i nešto drugačije okuse i namirnice i proširiti svoje vidike te radio je u kuhinji najbolje svjetske chefice Ane Roš i njenog restorana Hiža Franko iz koje direktno dolazi u kuhinju El Tora kako bi prezentirao kolumbijsku kuhinju njegovim gostima.
    Za desert će se Leonardo udružiti s cheficom Ivanom Čuljak, iskusnom, kreativnom i šarmantnom slastičarkom koja je svoja iskustva stjecala po školama i restoranima diljem svijeta, a veliki dio svog staža odradila je u Čileu.

    Inače, Leonardov kulinarski identitet u Bogoti prepoznatljiv je po tehnički besprijekorno pripremljenim jelima, vrlo sofisticiranim i čistim linijama okusa u kojima uvijek naglašava punoću namirnice, dok je njegova prezentacija skladna i moderna. Jedva čekamo uživati u kolumbijskoj večeri i isprobati njegove specijalitete.

  • Dodijeljene nagrade za godišnja postignuća u vinarstvu

    Dodijeljene nagrade za godišnja postignuća u vinarstvu

    Dodijeljene nagrade za godišnja postignuća u vinarstvu

     

    Najveća priznanja, Römerquelle vinarija godine i Römerquelle osoba godine, osvojile vinarije Benvenuti i Tomac

    Vinska scena Hrvatske je bogata, propulzivna i živa. Broj vinskih etiketa na policama trgovina stalno raste, broj vinarija i vinskih trgovaca također, vinske liste u restoranima često nude ozbiljan presjek domaće i svjetske ponude, neprekidno se održavaju degustacije i promocije, aktivno je nekoliko škola i tečajeva za vinsku edukaciju, vinski turizam je u usponu. Za tako dobar trend zaslužni su prije svega pojedinci koji stoje iza pokretanja svih navedenih aktivnosti, a zatim vinarije, udruge, izdavači, znanstvenici i brojni poduzetnici iz svih sfera ekonomije od trgovine do proizvodnje. Ove godine Römerquelle i Vinart su osnovali nagradu za godišnja postignuća gdje će se dodjeljivati titula zaslužnika.
    Osnovan je odbor koji se sastoji od podjednakog omjera renomiranih vinskih i gastro novinara, te sommeliera najuglednijih hrvatskih restorana koji su kao predstavnici vinskog tržišta ocijenili koji su to pojedinci čiji su uspjesi osobito pridonijeli razvoju i afirmaciji dobrih vina.

    Stoga su ovoga četvrtka u hotelu Sheraton dodijeljene titule zaslužnika odabranim osobama i poduzećima zbog doprinosa u razvoju kulture vina, pokretanju trendova, očuvanju vinske tradicije, afirmaciji umjerenosti konzumacije, poticanju znanosti o vinu, promociji kvalitete vina, kao i zbog drugih djela kojima su zadužili vinsku scenu Hrvatske.

    Nagrade su se dodijelile u osam kategorija, od kojih se četiri odnose na postignuća trgovaca, četiri na postignuća vinarija, a izabrani su i vinarija i osoba godine. Za odabir u kategoriji trgovaca bili su zaduženi pretežito sommelieri, koji su njihovi najbliži suradnici, a odlučili su sljedeće: webshopom godine proglašen je onaj poduzeća Vivat fina vina, za vinoteku godine izabrana je vinoteka Bornstein, supermarket godine je Vrutak, a titulu veletrgovca godine osvojila je tvrtka Miva & Mohor.
    Postignuća vinarija su se nagrađivala prema regionalnoj podjeli, pa je tako za vinariju godine Slavonije i Podunavlja izabrana vinarija Jasne Antunović Turk, čija je Graševina Premium 2013. dobila platinastu medalju na ovogodišnjem Decanteru, najvećem svjetskom ocjenjivanju vina.

    Vinarija Tomac, čiji je pjenušac Amfora prošle godine uvršten na listu 75 najvažnijih vina na svijetu, je vinarija godine u regiji Bregovita Hrvatska.

    Vinar koji je izgradio sasvim novu percepciju pošipa kao sorte te krucijalno utjecao na modernizaciju dalmatinskih bijelih vina, Luka Krajančić, nagrađen je kao vinarija godine u Dalmaciji. Kontinuirana izvrsnost proizvodnje malvazije, terana i muškata, potvrđena dvama IWC trofejima i Decanter platinom, donijela je vinariji Benvenuti, osim nagrade za vinariju godine u Istri, nagradu Römerquelle vinarija godine. Za Römerquelle osobu godine izabran Tomislav Tomac, najzaslužniji za napredak i profiliranje Plešivice kao naše „šampanjske vinske regije“, začetnik trenda „narančastih“ vina iz amfora, te vinar čiji je pjenušac Amfora prošle godine uvršten na Decanterovu listu 75 Stellar Buys.

    Organizator i pokretač  projekta nagrađivanja najzaslužnijih pravnih i fizičkih osoba u vinarstvu Hrvatske je tvrtka Vinart, koja se bavi organizacijom festivala i radionica, izdavanjem vinskih publikacija i osmišljavanjem kampanja. „Sve što radimo za cilj ima unaprijediti kulturu vina, stoga smo i pokrenuli ovaj projekt kako bi najzaslužniji za to bili nagrađeni i trajno zabilježeni.“ rekao je direktor Vinarta Saša Špiranec.

  • 15. TJEDAN RESTORANA

    15. TJEDAN RESTORANA

    15. TJEDAN RESTORANA

    Najukusniji „tjedan“ u godini!

    Zagreb, 10.listopad 2017. – Ima li ljepšeg načina da proslavimo dolazak jeseni od uživanja u fantastičnim jelima uz ugodno društvo? Kada to možemo svaki dan i to po cijeni od samo 100 kuna, život odmah postaje ljepši! Najposjećenija gastro manifestacija Tjedan restorana održat će se u periodu od 13. do 22. listopada 2017. godine, a sudjelovat će restorani s područja cijele Hrvatske. 80 restorana provjerene kvalitete potruditi će se da punih 10 dana uživamo, slavimo, veselimo se i biramo. A izabrati nam neće biti tako lako jer birati ćemo između 720 predjela, glavnih jela i deserta, uz uključenu čašu vina ili aperitiv. Jelovnici svih restorana sudionika manifestacije objavljeni su na web stranici Tjedna restorana http://www.tjedanrestorana.com/restorani

    Tjedan restorana – tjedan druženja, smijeha i visoke gastronomije

    Manifestacija Tjedan restorana već je sedmu godinu za redom omiljen kod onih koji vole uživati u pravoj gastronomiji. Doživljava je se ne samo kao priliku da se posjete oni restorani koje tijekom godine niste u mogućnosti posjetiti, već je postala simbol za razdoblje kada svi organiziraju ugodna druženja s obitelji ili s prijateljima uz izvrsnu hranu. Svake je godine sve popularnija, a restorani su popunjeni do posljednjeg mjesta.

    ”Na Koktel u Hotel“

    Hoteli visoke kategorije uključuju se u akciju Tjedan restorana sa svojim hotelskim barovima. Pod sloganom “Na Koktel u Hotel”, za vrijeme trajanja Tjedna restorana Hrvatska, hotelski će barovi svakog dana 100 minuta, od 18.00 do 19.40 sati, nuditi koktele po promotivnim cijenama od 20 – 25 kn. Trend ispijanja koktela prije večere tako približavamo hrvatskoj publici, a ovog puta u akciji sudjeluju: Hotel Westin Zagreb (Diana Bar), Antunović Hotel (Vertigo Bar), Hotel Park Split (Imperial Bar), Arcotel Allegra Hotel Zagreb (Joe’s Bar), Hotel Osijek (Lobby Bar).

    http://www.tjedanrestorana.com/dogadjanja/na-koktel-u-hotel

    Malo više o Tjednu restorana Hrvatska

    80 restorana sudionika koji zadovoljavaju stroge kriterije organizatora u navedenom razdoblju gostima nude posebno osmišljene jelovnike. Svaki jelovnik je slijed od tri jela (predjelo, glavno jelo i desert) po fiksnoj cijeni od 100 kn. Većina restorana u ponudu uključuje aperitiv ili čašu vina. Vrijednost ponuđenih jela u redovitoj je ponudi minimalno 50% veća.

    Manifestacija Tjedan restorana inspirirana je sličnim akcijama koje se održavaju u svjetskim metropolama poput New Yorka i Londona, čiji cilj je omogućiti što većem broju građana posjet restoranima, promocija restoranske kulture, poticanje interakcije ugostitelja i posjetitelja restorana te oživljavanje gastro scene Hrvatske. Pregled svih jelovnika i telefonske brojeve za rezervacije možete pogledati na web stranici http://www.tjedanrestorana.com/restorani. Dobar tek i živjeli!

  • Premijer Plenković i državna tajnica za šport Kostelić na Jarunu otvorili Europski tjedan sporta

    Premijer Plenković i državna tajnica za šport Kostelić na Jarunu otvorili Europski tjedan sporta

    Premijer Plenković i državna tajnica za šport Kostelić na Jarunu otvorili Europski tjedan sporta

     

     

    Zagreb, 23. rujna 2017. – Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i državna tajnica za šport Janica Kostelić ove su subote, uz brojne posjetitelje, na Jarunu otvorili Europski tjedan sporta kojem je cilj promicati sport, tjelesnu aktivnost i zdrav način života. Otvaranju su također nazočili i potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, te voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević. Tijekom cijeloga dana građani su aktivno sudjelovali u više od 30 tradicionalnih i netradicionalnih sportova, ali i uživali u atraktivnom letačkom programu sportskih pilota, padobranaca i parajedriličara Zagrebačkog zrakoplovnog saveza.

    Osim akrobacija na nebu iznad Jaruna, brojne posjetitelje je oduševio i bogat sportsko-rekreativni program na tlu. Uz popularne sportove poput nogometa, košarke ili atletike velik je interes vladao i za capoeiru, parkour, penjanje po stijeni, mačevanje, streljaštvo, hokej na travi, ragbi, judo i druge sportske aktivnosti koje građani rjeđe imaju priliku upoznati i isprobati. Jedan od novijih trendova, veslanje na sup dasci, privukao je ljubitelje rekreacije na vodi koji su se kroz demonstraciju kineziologa Marija Mlinarića uvjerili da ono osim zabave jamči bolju ravnotežu, bolje kardiovaskularno zdravlje i rad mišića cijelog tijela. Prezentirani sportovi bili su idealna prilika za sve početnike koji su uz vodstvo sportskih stručnjaka odlučili ući u svijet sporta i rekreacije, ali i za već aktivne građane koji su potražili dodatne savjete i testirali svoje sportske vještine.

    Razne vrste fitness i plesnih treninga nisu propustili oni koji više vole vježbati u grupi, a građani svih dobi interesirali su se za vježbe pravilnog držanja i korektivnu gimnastiku, kao i besplatno mjerili krvni tlak, indeks tjelesne mase i udio masnoće u tijelu. Mogle su se također dobiti informacije o dobrobitima tjelesne aktivnosti za zdravlje te zdravoj prehrani, a poseban je sportski i zabavni kutak bio namijenjen djeci. Za osobe s invaliditetom prezentirani su njima prilagođeni sportovi kako bi ih se jače potaknulo na uključivanje.

    Državna tajnica za šport Janica Kostelić povodom otvaranja je istaknula: „Iskreno mi je drago da se ovolik broj ljudi okupio na otvaranju Europskog tjedna sporta jer to znači da postoji svijest o važnoj ulozi koju sport i rekreacija imaju za naše cjelokupno zdravlje, a vjerujem i da će mnogi danas pronaći upravo onu vrstu aktivnosti koja najbolje odgovara njihovim interesima i potrebama. Kroz Europski tjedan sporta želimo potaknuti građane da odvoje vrijeme za redovitu tjelovježbu kako bi napravili nešto dobro za sebe i svoje zdravlje, I želimo da ovaj Tjedan mnoge bude početak aktivnijeg i zdravijeg života“.

    Među mnoštvom posjetitelja koji su se dobro zabavljali na jarunskim sportskim terenima bili su i neki od aktualnih te bivših sportaša – Sandra Paović, Danira Bilić, Josip Glasnović, Dubravko Šimenc, Gordan Kožulj, Dino Sokolović, Ivan Katanušić, kao i osobe iz javnog života Damir Kedžo, Pravila igre, Bruno Šimleša i drugi, a podršku projektu dosad su pružile i brojne druge osobe iz sportskog i javnog života.

    Europski tjedan sporta organizira Središnji državni ured za šport treću godinu zaredom na inicijativu Europske komisije. U sklopu Tjedna održavat će se brojne sportsko-rekreativne aktivnosti u gradovima širom Hrvatske sve do 30. rujna. Fitness centri i sportski klubovi organizirat će Dane otvorenih vrata. Poseban dan, 27. rujna, posvećen je vježbanju na radnome mjestu u koje se tvrtke još uvijek mogu uključiti, dok će se 28. rujna sport promicati učenicima hrvatskih škola.

    Središnji državni ured za šport 29. rujna organizira i stručnu konferenciju na temu „Kako povećati tjelesnu aktivnost stanovništva“ koja će se baviti problemom neaktivnosti građana kao uzročnika bolesti i ulogom koju će Nacionalni program sporta imati u promjeni navika vježbanja.

    Europski tjedan sporta zatvara se u Vukovaru 30. rujna. Građane očekuje program od 9 do 14 sati koji će uključiti niz turnira, biciklijadu, jutarnju tjelovježbu i druge sportske aktivnosti.

    Projekt su pozdravile i tvrtke Allianz, Raiffeisen banka, Državni hidrometeorološki zavod, Poliklinika Medikol, Vipnet, Atlantic grupa, Podravka, Dukat, Detox for Life studio, restorani Green Point i Gajbica.